Amnioti
From Wikipedia, the free encyclopedia
Amnioti su grupa tetrapoda (potomaka životinja sa četiri uda i kičmom) koji imaju jaje sa amniosom, što je prilagodba koja im omogućava da nesu jaja na kopnu umjesto u vodi, kao što to obično rade anamnioti (uključujući i žabe). U njih spadaju sinapsidi (sisari i njihovi izumrli srodnici) i sauropsidi (gmazovi i ptice), kao i njihovi izumrli preci. Embriji amniota, bilo da ih majke nesu kao jaja ili se razvijaju u maternici, zaštićeni su sa nekoliko ekstenzivnih membrana. Kod sisara eutera (kao što su ljudi) među te membrane spada i amnionska vreća koja okružuje fetus. Po tim embrionskim membranama i nepostojanju stadija ličinke razlikuje se aminiote od vodozemaca tetrapoda.[1]
Amnioti | |
---|---|
Mladunče kornjače izlazi iz amniotskog jajeta | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Infrakoljeno: | Gnathostomata |
Nadred: | Tetrapoda |
Prvi amnioti (koji se nazivaju "bazalnim amniotima") podsjećali su na malene guštere i evoluirali su od vodozemaca reptiliomorfa prije oko 312 miliona godina,[2] tokom perioda karbona. Njihova su jaja mogla preživjeti izvan vode, što je omogućilo amniotima da se prošire u suša staništa. Jaja su im također mogla "disati" i izaći na kraj sa otpadnim tvarima, pruživši jajima i samim amniotima mogućnost da s vremenom postanu veći.
Amniotsko jaje predstavlja ključnu divergenciju među kičmenjacima, jednu koja im je omogućila razmnožavanje na tlu, bez potrebe za vraćanjem u vodu u tu svrhu, kao što je slučaj sa vodozemcima. Od tada su se amnioti proširili po cijeloj planeti i na kraju postali dominantni kopneni kičmenjaci.
Bazalni (primitivni) amnioti su se vrlo rano u evolutivnoj historiji amniota razdvojili na dvije linije, sinapside i sauropside, čiji predstavnici žive i danas. Najstariji poznati sinapsid je Protoclepsydrops, starosti oko 312 miliona godina,[2] dok je najstariji sauropsid vjerovatno Paleothyris, pripadnik reda Captorhinida, iz epohe srednjeg pennsylvanija (prije ca. 306–312 miliona godina).