Dispneja
From Wikipedia, the free encyclopedia
Dispneja, (lat. dyspnoe), glad za vazduhom, zaptiv, teškoća u disanju, je nedostatak vazduha praćen subjektivnim osećajem otežanog disanja, kao posledica nesklada između ventilacije i potreba za vazduhom. To je generički termin kojim se označavaju mnogi patofiziološki poremećaji koji mogu da rezultiraju različitim kvalitetima respiratornih tegoba, i služe da bliže opišu određenu dijagnozu.[1]
Dispneja | |
---|---|
lat. | Dyspnoe |
Dispneja je čest prateći simptom preloma rebara grudnog koša | |
Specijalnost | pulmologija |
Klasifikacija i eksterni resursi | |
ICD-10 | R06.0 |
ICD-9 | 786.0 |
DiseasesDB | 15892 |
MedlinePlus | 003075 |
MeSH | D004417 |
Veliki broj ljudi tokom svog života često nije svestan da pati od poremećaja disanja (ili dispneje). Različita fiziološka stanja mogu dovesti do neprijatnog osećaja nedostatka vazduha. Tako na primer svaki čovek ako počne da razmišlja o svom disanju odmah započinje sa malo dubljim disanjem, jer se kod njega javlja subjektivni osećaj dispneje. Osoba koja reaguju izraženim strahom, „neurozom srca“ i sličnim poremećajima, u određenim situacijama mogu da reaguju tzv. „emocionalnom dispnejom“, koja može biti toliko izražena, da imaju hiperventilaciju praćenu tetaničnim grčevima zbog alkaloze. Kod neadekvatno fizički pripremljenog organizma, dispneja može da bude i fiziološka pojava koja se javlja za vreme ili posle napora. Dispneja se doživljava na različite načini može biti zajednički simptom za veliki broj fizioloških stanja, ali i različitih bolesti, i zato često ima i mnogobrojnu etiologiju.[2],[3]
Atletičari, u toku trke mogu da imaju tešku dispneju a ipak uživaju u sportu i životu. Bolesnik koji umire od raka pluća sa vrlo sličnim fiziološkim poremećajma disanja, ima strahovite patnje i dispneju doživljava potpuno drugačije.