Poreklo jezika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Evolutivni nastanak jezika kod ljudske vrste je tema spekulacija već nekoliko vekova. Ova tema je teška za izučavanje zbog nedostatka direktnih dokaza. Shodno tome, naučnici koji žele da proučavaju poreklo jezika moraju da izvlače zaključke iz drugih vidova dokaznog materijala kao što su fosili, arheološki nalazi, savremena raznovrsnost jezika, studije usvajanja jezika i poređenje ljudskog jezika i sistema komunikacije među životinjama (naročito drugim primatima). Mnogi smatraju da je poreklo jezika u tesnoj vezi sa poreklom modernog ljudskog ponašanja, ali nema slaganja u vezi sa implikacijama i pravcem u kome ta veza treba da ide.
Овај чланак možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. |
Nedostatak empirijskih dokaza naveo je u prošlosti mnoge naučnike na mišljenje da je čitava ova tema neprikladna za ozbiljno izučavanje. Godine 1866, Parisko lingvističko društvo zabranilo je sve aktuelne ili buduće rasprave o ovoj temi i ta zabrana je imala uticaj na veliki deo zapadnog sveta sve do kraja 20. veka.[1] Danas postoje različite hipoteze o tome kako, zašto, kada i gde je jezik nastao. Uprkos tome, jedva da postoji nešto veće slaganje nego pre sto godina, kada je Darvinova teorija evolucije pomoću prirodnog odabiranja izazvala epidemiju spekulacija iz fotelje na ovu temu.[2]
Od '90-tih godina XX veka, međutim, veći broj lingvista, arheologa, psihologa, antropologa i drugih stručnjaka pokušava da upotrebi nove metode za rešavanje ovog, po nekima, jednog od najtežih problema u nauci.