Emilio Segrè
From Wikipedia, the free encyclopedia
Emilio Segrè (Tivoli, Lacij, Italija, 1. veljače 1905. – Lafayette (Kalifornija), SAD, 22. travnja 1989.), američki fizičar talijanskog podrijetla. Studirao tehnologiju na Rimskom sveučilištu (1922.), potom fiziku, te doktorirao kod Enrica Fermija 1928. Bio je docent fizike (od 1932.) na Rimskom sveučilištu, potom profesor u Palermu (od 1936. do 1938.). Od 1938. živio je u SAD-u, gdje je u Los Alamosu i Berkeleyu radio na problemima nuklearne fizike. Bombardiranjem molibdena neutronima dobio je tehnecij (1937.), prvi umjetni kemijski element. Zatim je sa svojim suradnicima dobio elemente astat (1940.) i plutonijev izotop 239Pu (1941). Objavio je radove o strukturi atomske jezgre i uzajamnom djelovanju među subatomskim česticama. U suradnji s Owenom Chamberlainom otkrio je antiproton (1955.), za što su 1959. dobili Nobelovu nagradu za fiziku.[1]
Emilio Segrè | |
| |
Rođenje | 1. veljače 1905. Tivoli, Lacij, Italija |
---|---|
Smrt | 22. travnja 1989. Lafayette (Kalifornija), SAD |
Državljanstvo | Talijan Amerikanac |
Polje | Fizika |
Institucija | Sveučilište La Sapienza u Rimu, Sveučilište u Palermu, Labaratorij u Los Alamosu, Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyu, Sveučilište Columbia u New Yorku |
Alma mater | Sveučilište La Sapienza u Rimu |
Akademski mentor | Enrico Fermi |
Poznat po | Otkrića antiprotona tehnecija i astata |
Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (1959.) |
Portal o životopisima |